Vilim Svečnjak

obiteljska ostavština – radovi

Svečnjak o Irini Alexander

Hrvatska televizija je u ponedjeljak, 24. siječnja, u večernjem dijelu svojeg Prvog programa  prikazala dugometražni film “Alexanderovi” (HRT: Alexanderovi) (režija: Srđan Segarić, scenarij: Jasminka Domaš), o poznatoj židovskoj obitelji, koja se u 19. stoljeću iz austrijskog Burgenlanda (Gradišće) doselila u Zagreb te svojih djelovanjem značajno pridonijela razvoju hrvatskog gospodarstva i bogatstvu kulturnog života.

Jedna od središnjih figura te obitelji bila je Irina Alexander Aleksander-Kunjina, Irina | Hrvatska enciklopedija .

Vilim Svečnjak Biografija – Vilim Svecnjak  u razgovoru s Milanom Bešlićem (Milan Bešlić – Wikipedija (wikipedia.org) (tjednik “Danas”, 5. svibnja 1987.  str. 33. – 36.) govori o njoj.

Milan Bešlić: Poznato je da je Irina Alexander, supruga zagrebačkoga odvjetnika Bože Alexandra, odigrala značajnu ulogu u zagrebačkom kulturnom životu.  Njezina je kuća (Đorđićeva 7) bila središte u kojem su se okupljali zagrebački likovni umjetnici, arhitekti i književnici i ona je doista učinila za afirmaciju Zemlja.Vi biste sigurno mogli reći nešto potanje o atmosferi u njezinu salonu, te o njegovu značenju za zagrebačku sredinu?

Vilim Svečnjak: Uloga Irine Alexander bila je u ono vrijeme uloga neke vrste zagrebačke Cvijete Zuzorić. I Irina i njezin suprug Božo Alexander zaista su mnogo učinili i za Zemlju i za zemljaše. Na večerama u kući Alexandrovih doista su se okupljali najeminentniji lijevi intelektualci. Tu su se donosile često puta i dalekosežne odluke, kao npr. odluke o tome tko će dobiti francusku stipendiju za studij u Parizu…

Profesor Warnier, tada direktor Francuskog instituta u Zagrebu, čovjek vrlo velike kulture, bio je redovni gost na tim večerama i upravo zaslugom Irinina salona Warnier je u tančine poznavao cjelokupni kulturni život našega grada i aktivno sudjelovao u njemu. Mislim da ima malo zemljaša od kojih Alexandrovi nisu otkupili umjetničko djelo i time pružili moralni i materijalni podstrek u njihovu radu.

Bešlić: Da li biste mogli navesti barem nekoliko imena?

Svečnjak: Tu su dolazili arhitekti Zemljak i dr., likovni umjetnici Krsto Hegedušić, Oton Postružnik, Ivan Tabaković, a dolazili su i oni koji se ne mogu smatrati lijevim intelektualcima kao što su bili Ivan Meštrović, Jozo Kljaković, da ostale i ne spominjem.

Bešlić: Nije li na tim večerama bio prisutan i Miroslav Krleža?

Svečnjak: Krleža je bio u vrlo tijesnim prijateljskim odnosima s Alexadrovima, ali na te skupne večere, koliko ja znam, nije dolazio. Prijateljske veze između Krležinih i Alexandrovih bile su prekinute jedino u toku rata, kada su se Alexandrovi sklonili u Ameriku gdje je dr. Božo Alexander obavljao značajnu funkciju u Ujedinjenim nacijama, a to se prijateljstvo nastavilo do Božine i Krležine smrti.

Kontaktiraj nas info@vilimsvecnjak.com